Vanjsko polaganje pločica za profesionalce

1. Nema običnih cementnih masa za spojeve poda

Pod je baza za brtvljenje i kruta struktura koja podržava i nosi opterećenja - od poda do toplinske izolacije.  Terasa mora biti vodonepropusna i otporna na smrzavanje. Stoga, najbolje je koristiti specijalnu brzo stvrdnjavajuću podnu masu. Razlog je što  tradicionalni pod bez spojeva ima nekoliko nedostataka. Prvo, napravljen je od regularne cementne mase koja ne jamči otpornost na temperaturne promjene niti nudi odgovarajuću fleksibilnost. Također, produljeni proces sušenja može uzrokovati značajne zastoje u Vašem radu.

2. Integrirajte podsloj s pravim nagibom

Budite sigurni da kišnica može otjecati s površine terase, koristite podsloj s nagibom između 1,5% i 2,5%. Jedino onda može voda učinkovito otjecati. Inače se mogu formirati lokve što može uzrokovati prodiranjem vode u strukturalne slojeve. Zato je najbolje postaviti podsloj izravno. Zatim možete upotrijebiti cementni estrih s debljinom oko 5 mm. Pokušajte s upotrebom kontaktnih slojeva koji su povezani sa strukturom terase.

3. Pripazite kod širih spojeva

Posebno u područjima s visokim temperaturnim promjenama, keramičke pločice mogu promijeniti svoj oblik. Elastična mineralna masa bi mogla biti pogrešan izbor jer nije prikladna za često korištene terase. Idealni oblik jest kvadrat, a u svakom slučaju, omjer između strana ne smije prelaziti 2:1.

4. Nemojte zaboraviti na parne barijere

Od grijanih prostorija ispod terase, vodena para se može upiti u strop i u samu strukturu terase. Ako dosegne hladniji sloj, para se kondenzira te se stvaraju pruge.  Iz tog razloga biste isto trebali izolirati podsloj. On služi za dvije funkcije: kao vodonepropusna izolacija koja služi kao još jedan zaštitini sloj za terasu, a druga je kao barijera za paru.  Bez vodonepropusne izolacije ispod pločica kišnica može lako prodrijeti duboko u strukturu - što može uzrokovati koroziju i eventualno uništavanje sloja estriha. Prije postavljanja izolacije ispod pločica, nanesite elastični mineralni premaz. S posebnim ljepilom možete pričvrstiti pločice direktno čime se nadoknađuju toplinske deformacije.

5. Upotrijebite vodene izolacijske prirubnice na zid do terase

U skladu s preporukama vodećih Tehničkih institucija, površina izolacije terase mora doseći minimalno 15 cm susjednog zida. Ovom važnom prirubnicom spriječavate curenje kišnice u kontaktno područje između terase i zidova. Željeni rezultat: Zid se neće smočiti.

6. Nemojte upotrebljavati građevinsku foliju kao zaštitini sloj

Česta pogreška u građevinarstvu. Ako postavite nepropusnu polietilensku foliju između estriha i toplinske izolacije, mogu nastati  negativne posljedice. U tom slučaju, kišnica koja prodire u estrih preko površine može se zadržavati, čime se povećava vlažnost same površine. Rješenje: upotrijebite geo-tkaninu, obično težine 200g/m²  do 250g/m².

7. Upotrijebite drenažni sloj ispod toplinske izolacije terase

Ako voda dospije u unutrašnjost terase, treba ju što prije uklonite. To ćete postići upotrebom drenažnog sloja direktno ispod toplinske i iznad vodonepropusne izolacije. Drenažni sloj je napravljen od specijalnih drenažnih tepiha ili s upotrebom geo-tkanine težine oko 250g/m². Jednostavna upotreba polistirena s kanalima oblikovanih na dnu može biti nedovoljno za pravilan odvod vlage i vodene pare iz strukture terase.

8. Nikad bez hidroizolacije

Mnogi graditelji vjeruju da su dobro postavljene pločice, dobra masa  i pravilno oblikovani spojevi dovoljni za nepropusnost. Daleko od istine. Kišnica će prodrijeti ispod površine pločica pri nastanku i najmanjih nepravilnosti i ogrebotina koje su neizbježne u ovom poslu. To može prouzročiti koroziju na građevinskim materijalima kao i zamrzavanje. Kao rezultat, cijela terasa može biti uništena. upravo zbog tog razloga, nužna je dodatna hidroizolacija.

9. Ključne su dilatacije u tlačnom estrihu

Od kad je tlačni estrih predmet toplinske deformacije, važno je utisnuti spojeve u njega. Spojevi razdvajaju površinu estriha u kvadrantna ekspanzijska područja. Omjer strana ne smije prekoračiti 1:2. Budite sigurni da površina u ekspanzijskim područjima u uobičajenom estrihu ne prekorači 4 m². Prilikom korištenja gotovog estriha, ekspanzijska polja mogu biti znatno veća: do 10 m², 20 m² ili čak do 25 m².

10. Suzdržite se od korištenja krutog ljepila

Oboje, masa i ljepilo koje pričvršćuju pločicu na podlogu, odgovorni su za prenošenje deformacija. Ljepilo mora biti elastično i treba sadržavati cement kao polimerno vezivo. Oni suhom ljepilu daju sposobnost nadomješćivanja promjena kod pločica - važan čimbenik kod vanjskog polaganja pločica. Možete prepoznati tip tog ljepila prema oznaci C2. Pažnja: primjenom C1 krutog ljepila, riskirate razdvajanje pločica od baze.

11. Nanesite ljepilo na baze i pločice

Jedna od pogreška može biti ako bi pokušali polagati pločice na vanjskim površinama na isti način kao u unutarnjim prostorima nanošenjem ljepila nazubljenom lopaticom i utiskivanjem pločica na njega). Ovakav način neće omogućiti širenje ljepila ispod cijele površine pločice. Mogu se formirati šupljine ispod pločice u kojima će se nakupljati voda. Možete lako zamisliti što bi se moglo dogoditi ako temperature padnu ispod nule. Umjesto toga, upotrijebite metodu dvostranog lijepljenja pločica na podlogu. Raširite ljepilo jednakomjerno na podlogu i dodajte tanki sloj na površinu pločice.

12. Uvijek instalirajte višeslojne terasne kanale

Upotreba jednakih drenažnih mrežica kao u kupaonici je građevinska greška prilikom gradnje terase. One odvode vodu samo s površine (s keramičkog obloga). Svaka terasa je različita: zato trebate koristiti specijalne slojevite mrežice za odvodnju.

13. Nemojte koristiti obične mineralne fugirne mase

Obične krute mase za fugiranje nemaju deformabilnost. Ali, nažalost, uobičajeno je da ih koristimo kod radova na terasi. Posljedice: materijal se može lomiti, a voda može prodrijeti u dublje slojeve sistema. Za pravilno ispunjavanje fuga na terasi, potrebno je upotrijebiti elastično mineralnu fugirnu masu.